Sisari
SISARI Specijalnog rezervata prirode Zasavica
Kao i u mnogim drugim prirodnim dobrima u kojima dominiraju vlažna staništa, prilikom evaluacije prirodnih vrednosti glavni objekti istraživanje bila su staništa, životne zajednice i predstavnici biljaka i životinja, među kojima se sisari nikako nemogu zaobići. Razlog za takav pristup mogao bi se naći u činjenici da način života sisara ima pre svega skriveni karakter, da su oni tokom većeg dela dana i noći vizuelno nedostupni, da metode i tehnike detektovanja sisara zahtevaju posebne napore i veštine.
Za rezervat se navodi ukupno 65 vrsta sisara, od kojih je 43 zabeleženo na terenu, dok se 22 smatraju kao potencijalno prisutne (15 izvesno, 7 moguće) vrste. Prisustvo (odn. potencijalno prisustvo) 65 vrsta sisara, predstavlja oko 68 % ukupne faune sisara Srbije i čine ovo područje veoma značajnim za diverzitet faune sisara na nacionalnom nivou. Prisutni su predstavnici svih 6 redova sisara Srbije: 7 vrsta Insectivora, 18 (+ 4 moguće) Chiroptera, 18 (+3) Rodentia, 1 vrsta Lagomorpha, 12 Carnivora i 2 vrste Artiodactyla.Od navedenih 65 vrsta SRP Zasavica, 60 je na nivou evropskog kontinenta svrstano u različite IUCN kategorije ugroženosti, pri čemu su 2 ranjive, a 5 skoro ugrožene. Na nacionalnom nivou kategorisano je 58 vrsta, od čega su 2 ranjive, a 33 skoro ugrožene, dok je 49 vrsta u Srbiji, u različitom stepenu, zaštićeno zakonom Kao specifičnost i posebna vrednost faune sisara ovog područja ističe se prisustvo semiakvatičnih, odn vrsta vezanih za vodena staništa (Neomys anomalus, Lutra lutra, Myotis dasycneme, Myotis daubentonii), a naročito ponovo naseljena Castor fiber, koje su zbog progresivnog nestajanja odgovarajućih staništa u prošlosti bile ugrožene na širem planu. S druge strane, opasnost za autohtonu faunu sisara, faunu u celini, pa i vodena staništa u prvom redu predstavlja Myocastor coypus (nutrija) čiji su predstavnici u ekspanziji na celom evropskom kontinentu, pa tako i u Srbiji. Problem bi donekle mogli da stvore i predstavnici vrste Nycereutes procyonoides (rakunopas), ali je njihova brojnost i rasprostranjenje daleko ispod ugrožavajućih razmera. Prisustvo ugroženih vrsta sisara na evropskom i/ili nacionalnom nivou, čine SRP Zasavica značajnim za očuvanje i zaštitu faune sisara.
U tabelama je dat pregled vrsta sisara koje su zabeležene na području SRP Zasavica, ili se smatraju za potencijalno prisutne, pri čemu je u tekstualnim komnetarima izneta odgovarajuća argumentacija, kao i predlozi za najefikasnije potvrđivanje iznetih pretpostavki. Pored ovoga, za svaku vrstu dat je status i zaštita u zakonskim aktima Srbije i ocena ugroženosti na nacionalnom nivou, YU-IUCN, kao i ocena ugroženosti u okviru IUCN Procene evropskih sisara. Sve ovo ima za cilj da omogući što bolje sagledavanje vrednosti faune sisara SRP Zasavica, kao jednog od kriterijuma za ocenu prirodne vrednosti ovog rezervata.
Insectivora (bubojedi)
Br.
|
Vrsta
|
Prisustvo
|
Zaštita
|
YU-IUCN
|
IUCN
|
||
1 | Erinaceus roumanicus – belogrudi jež | + (A) | K | LR/nt | LC | ||
2 | Sorex minutus – mala rovčica | p | K | LR/nt | LC | ||
3 | Sorex araneus – šumska rovčica | + (A) | K | LR/nt | LC | ||
4 | Neomys anomalus – obalska rovčica | p | K | LR/nt | LC | ||
5 | Crocidura suaveolens – vrtna rovčica | + (A) | K | LR/nt | LC | ||
6 | Crocidura leucodon – poljska rovčica | + (A) | K | LR/nt | LC | ||
7 | Talpa europaea – evropska krtica | + (A) | K | LR/nt | LC |
* Tumač oznaka nalazi se pri dnu strane.
Na području SRP Zasavica do sada je konstatovano prisustvo 5 vrsta iz reda Insectivora, za koje u pregledanoj literaturi nije nađen nijedan podatak za ovo područje, te su podaci autora koji se ovde iznose prvi za šire područje. Izvesno je da su od vrsta iz ovog reda prisutne i Sorex minutus i Neomys anomalus, jer se Zasavica nalazi u okviru njihovih areala i sasvim sigurno, imajući u vidu ekologiju svake od vrsta (ibidem) sa jedne i prirodne karakteristike rezervata sa druge strane, i može da im pruži odgovarajuće životne uslove.
Chiroptera (slepi miševi)
Br.
|
Vrsta
|
Prisustvo
|
Zaštita
|
YU-IUCN
|
IUCN
|
||
1 | Rhinolophus ferrumequinum – veliki potkovičar | + (A) | K | LC | NT | ||
2 | Myotis mystacinuss. l. – mali brkati večernjak | p | K | LC | LC | ||
3 | Myotis brandtii – veliki brkati večernjak | p? | – | DD | LC | ||
4 | Myotis emarginatus – šiljouhi večernjak | p? | K | NT | LC | ||
5 | Myotis nattereri – resasti večernjak | p? | K | NT | LC | ||
6 | Myotis bechsteinii -dugouhi večernjak | p | K | NT | VU | ||
7 | Myotis myotis – veliki mišouhi večernjak | p | K | LC | LC | ||
8 | Myotis blythii – mali mišouhi večernjak | + (A) | K | LC | NT | ||
9 | Myotis daubentonii – vodeni večernjak | + (A) | K | LC | LC | ||
10 | Myotis dasycneme – barski večernjak | p | K | DD | NT | ||
11 | Pipistrellus pipistrellus – patuljasti slepi mišić | + (A) | K | LC | LC | ||
12 | Pipistrellus pygmaeus | + (A) | – | DD | LC | ||
13 | Pipistrellus nathusii – šumski slepi mišić | + (A) | K | LC | LC | ||
14 | Pipistrellus kuhlii – belorubi slepi mišić | + (A) | K | LC | LC | ||
15 | Nyctalus leisleri – mali noćnik | p | K | LC | LC | ||
16 | Nyctalus noctula – srednji noćnik | + (A) | K | LC | LC | ||
17 | Eptesicus serotinus – veliki ponoćnjak | + (A) | K | LC | LC | ||
18 | Vespertilio murinus – dvobojni večernjak | p | K | LC | LC | ||
19 | Barbastella barbastellus – širokouhi ljiljak | p | K | VU | VU | ||
20 | Plecotus austriacus – sivi dugouhi ljiljak | p | K | LC | LC | ||
21 | Plecotus auritus – smeđi dugouhi ljiljak | p | K | NT | LC | ||
22 | Miniopterus schreibersii – dugokrili ljiljak | p? | K | LC | NT |
Na osnovu prirodnih karakteristika SRP Zasavica lako je izvesti zaključak o veoma velikom značaju ovog područja za faunu Chiroptera šire okoline. Ovaj značaj zasniva se na dva najvažnija faktora. Prvo, obilje insekata naročito sumračnih i noćnih koji su karakteristični za prirodne celine ovakvog tipa (bogate vodenim površinama i vegetacijom), čine Zasavicu lovnim područjem od izuzetnog značaja za slepe miševe koji ga nastanjuju, ali i za one čija su skloništa u obližnjoj antropogenoj, naročito urbanoj, sredini. Ovo je ujedno i razlog što su ovde, za razliku od ostalih, manje vagilnih redova sisara u razmatranje uzeti i podaci koji se odnose na okolna naselja (Sremsku i Mačvansku Mitrovicu, sela u okolini rezervata).
Drugo, kao jedna od malobrojnih prirodnih celina na širem području koju karakterišu relativno očuvane šumske površine na kojima je isključena ili minimalizovana primena mera intenzivnog gazdovanja, naročito tzv. sanitarna seča, Zasavica pruža odgovarajuća skloništa (šupljine u starom drveću) za dendrofilne vrste slepih miševa. Zbog toga je ona za neke vrste važna ne samo kao lovno područje, nego i za odvijanje njihovog životnog ciklusa koje nije moguće ukoliko ne postoje odgovarajuća skloništa. Zasavica time verovatno značajno doprinosi diverzitetu faune slepih miševa šire okoline.
Do sada je utvrđeno prisustvo 9 vrsta slepih miševa, pri čemu su ovo prvi podaci i za ovih 9 vrsta i za ceo red Chiroptera SRP Zasavica. Na osnovu rasprostranjenja i postojanja odgovarajućih ekoloških uslova, vrlo je verovatno prisustvo još 9 dendrofilnih i/ili anropofilnih vrsta: Myotis mystacinus, Myotis bechsteinii, Myotis myotis, Myotis dasycneme, Nyctalus leisleri, Vespertilio murinus, Barbastella barbastellus, Plecotus auritus i Plecotus austriacus). Sve ove vrste su do sada konstatovane na područjima sa sličnim ekološkim uslovima i/ili prostorno bliskim do sada neobjavljeni podaci autora). Neki podaci ukazuju da je moguće i prisustvo vrsta Myotis brandtii, Myotis emarginatus, Myotis nattereri i Miniopterus schreibersii, ali da ono nije sigurno ni mnogo verovatno, čemu u prilog ide i veoma mali broj ili potpuno odsustvo nalaza ovih vrsta na ekološki sličnim i prostorno bliskim područjima.
Rodentia (glodari)
Br.
|
Vrsta
|
Prisustvo
|
Zaštita
|
YU-IUCN
|
IUCN
|
||
1 | Sciurus vulgaris – veverica | + (L1) | K | LR/nt | LC | ||
2 | Castor fiber – dabar | + (A+L1) | – | – | LC | ||
3 | Cricetus cricetus – hrčak | + (A) | – | LR/nt | LC | ||
4 | Spalax leucodon – slepo kuče | p | K | LR/nt | LC | ||
5 | Clethrionomys glareolus – riđa voluharica | + (A) | D | LR/nt | LC | ||
6 | Arvicola amphibius – vodena voluharica | + (A+L2) | D | LR/nt | LC | ||
7 | Ondatra zibethica – ondatra | + (A) | L | LR/lc | – | ||
8 | Microtus subterraneus – podzemna voluharica | + (A) | – | LR/nt | LC | ||
9 | Microtus arvalis – poljska voluharica | + (A) | – | LR/lc | LC | ||
10 | Microtus agrestis – livadska voluharica | p? | K | LR/nt | LC | ||
11 | Micromys minutus – patuljasti miš | + (A) | K | LR/nt | LC | ||
12 | Apodemus flavicollis – žutogrli miš | + (A) | – | LR/lc | LC | ||
13 | Apodemus uralensis – poljski miš | p? | K | LR/nt | LC | ||
14 | Apodemus sylvaticus – šumski miš | + (A) | – | LR/lc | LC | ||
15 | Apodemus agrarius – prugasti miš | + (A) | D | LR/nt | LC | ||
16 | Rattus norvegicus – sivi pacov | p | – | – | – | ||
17 | Mus musculus – kućni miš | + (A) | – | – | – | ||
18 | Mus spicilegus – miš humkaš | + (A+L3) | D | LR/nt | LC | ||
19 | Glis glis – obični puh | + (A) | K | LR/nt | LC | ||
20 | Muscardinus avellanarius – puh lešnikar | p | K | LR/nt | LC | ||
21 | Myocastor coypus – nutrija | p? | – | DD | – |
Konkretni podaci za ovaj red odnose se na 15 vrsta, od kojih su za 11 to prvi podaci za SRP Zasavica. Pored ovih, još 3 vrste mogu se, na osnovu rasprostranjenja i bionomije sa velikom sigurnošću smatrati za prisutne, čemu idu u prilog i podaci sa ekološki sličnih i prostorno bliskih lokaliteta: Spalax (=Nannospalax) leucodon, Rattus norvegicus i Muscardinus avellanarius. Moguće je i prisustvo vrsta Microtus agrestis i Apodemus uralensis, kao i invazivne alohtone vrste Myocastor coypus, za koje postoje odgovarajući ekološki uslove, ali nije izvesno, jer se SRP Zasavica nalazi na granici njihovih poznatih areala u Srbiji.Prisustvo uočljivijih vrsta Rattus norvegicus, Muscardinus avellanarius i Myocastor coypus, kao i vrste Spalax leucodon, čiji su tragovi aktivnosti, humke, lako uočljivi, moguće je efikasno i pouzdano konstatovati neposrednim opažanjem na terenu.
Lagomorpha (zečevi)
Br.
|
Vrsta
|
Prisustvo
|
Zaštita
|
YU-IUCN
|
IUCN
|
||
1 | Lepus europaeus – zec | + (A) | L | LR/cd | LC |
Jedina vrsta reda Lagomorpha koja živi u Srbiji, zabeležena je i na području SRP Zasavica. To je takođe lovna vrsta zaštićena lovostajem u određenom periodu godine, i takođe je pod režimom aktivnog upravljanja populacijama.
Carnivora (mesojedi, zveri)
Br.
|
Vrsta
|
Prisustvo
|
Zaštita
|
YU-IUCN
|
IUCN
|
||
1 | Canis aureus – šakal | + (A) | – | LR/nt | LC | ||
2 | Vulpes vulpes – lisica | + (A) | – | LR/nt | LC | ||
3 | Nyctereutes procyonoides – rakunoliki pas | + (A) | – | DD | – | ||
4 | Mustela nivalis – lasica | + (A) | K | LR/nt | LC | ||
5 | Mustela erminea – hermelin | + (A) | K | LR/nt | LC | ||
6 | Mustela putorius – mrki tvor | + (A) | – | LR/nt | LC | ||
7 | Mustela eversmanii – stepski tvor | p | K | LR/nt | LC | ||
8 | Martes martes – kuna zlatica | + (A) | D | LR/nt | LC | ||
9 | Martes foina – kuna belica | + (A) | D | LR/nt | LC | ||
10 | Meles meles – jazavac | + (A) | D | LR/cd | LC | ||
11 | Lutra lutra – vidra | + (A) | K | VU | NT | ||
12 | Felis silvestris – divlja mačka | + (A) | D | LR/cd | LC |
Do sada je zabeleženo prisustvo 11 vrsta zveri, a podaci autora koji se ovde iznose su prvi objavljeni podaci o prisustvu Carnivora u SRP Zasavica. Na osnovu rasprostranjenja i bionomije i postojanja odgovarajućih ekoloških uslova, veoma je verovatno i prisustvo vrste Mustela eversmanii, čemu u prilog ide i njeno prisustvo na ekološki sličnim i prostorno bliskim lokalitetima. Iako je ovo relativno lako uočljiva vrsta koja dolazi i u kontakt sa ljudima.
Artiodactyla (papkari)
Br.
|
Vrsta
|
Prisustvo
|
Zaštita
|
YU-IUCN
|
IUCN
|
||
1 | Sus scrofa – divlja svinja | + (H) | L | LR/lc | LC | ||
2 | Capreolus capreolus – srna | + (H) | L | LR/cd | LC |
Prema podacima Lovačkog saveza Srbije 2 vrste ovog reda prisutne su na području SRP Zasavica. Radi se o lovnim vrstama koje su zaštićene lovostajem u reprodukcionom periodu, i koje su obuhvaćene merama aktivnog gazdovanja.
Legenda tabela
Prisustvo: + – utvrđeno (L – literatura, A – do sada neobjavljeni podaci autora, H – podaci Lovačkog saveza Srbije), p – veoma verovatno, p? – moguće
Status i zaštita (u zakonskim aktima Srbije): K – kompletna (zaštićena kao prirodna retkost ili trajnom zabranom lova), L – lovostaj, D – delimična
YU-IUCN / IUCN kategorija ugroženosti : VU – ranjiva, CD – (niži rizik:) zavisna od zaštite, NT – (niži rizik:) skoro ugrožena, LC – (niži rizik:) najmanja briga, DD – bez dovoljno podataka
Ptice
Zabeleženo je oko 180 vrsta ptica sa znatnim brojem gnezdarica (preko 120). Na ovim područjima se gnezde vrste, kao što su:
- barska kokica (Gallinula chloropus),
- mali gnjurac (Podiceps ruficollis),
- liska (Fulica atra),
- veliki trstenjak (Accrocephalus arundinaceus),
- čapljica (Ixobrychus minutus),
- patka gluvara (Anas platyrhychos),
- prepelica (Coturnix coturnix),
- bela i crna roda (Ciconia ciconia, Ciconia nigra),
- bukavac (Botaurus stellaris)
- orao belorepan (Haliaetus albicilla)
- eja močvarica (Circus aeruginosus)
- vetriška (Falco tininculus)
- labud (Cygnus olor)
- vivak (Vanellus vanellus)
Zbog ornitoloških vrednosti, a pre svega zbog prisustva i brojnosti vrsta – gak (Nycticorax nycticorax) i barski petlic (Porzana porzana) – područje Zasavice ispunjava kriterijume i uvršćeno je na listu područja važnih za ptice (Important Bird Area – IBA). Od 1998. god na 10 odabranih lokacija postavljene su veštačke platforme u cilju što boljih uslova za gnežđenje. U proteklom periodu, od ukupno 20-ak postavljenih veštačkih platformi, svake godine uspešno je gnežđeno 10-ak sa po dva mladunca.
Vodozemci i gmizavci
Sa aspekta herpetofaune, područje pruža optimalne uslove za opstanak kako terestričnih tako i vrsta vezanih za vodenu sredinu. Utvrđeno je prisustvo po 12 taksona vodozemaca i gmizavaca. Od ukupno 27 evidentiranih taksona svi vodozemci i 4 taksona gmizavaca zaštićeni su zakonom kao prirodne retkosti, a neke su na preliminarnom spisku vrsta i podvrsta za Crvenu knjigu kičmenjaka Srbije. Sa aspekta evropske ugroženosti na ovom području je prisutno 6 taksona vodozemaca i 7 taksona gmizavaca koji su obuhvaćeni Uredbom Bernske konvencije.
Zasavica je stanište za dva endema Balkanskog poluostrva – podunavskog mrmoljka (Triturus dobrogicus) i istočnu podvrstu livadskog guštera (Lacerta agilis bosnica).
Ribe
Kada je reč o kičmenjacima, vodotok je pretežno nastanjen ribama iz familije šarana (Cyprinidae). Ukupno je evidentirano 25 vrsta riba iz 8 familija i 20 rodova, od čega su 22 autohtone, a 3 alohtone vrste od kojh su dve vrste pokeklom iz Severne Amerike a jedna vrsta je poreklom iz Azije (Kine). Ihtiološka istraživanja u 2008-oj godini donela su dve nove vrste riba za rezervat. Pronađene vrste su Neogobius fluviatilis (glavoč) iz Fam.Gobidae i Gobio albipinnatus (govedarka) iz Fam.Cyprinidae. Kada govorimo o unešenim vrstama za Cyprnus carpio se smatra da su ga Rimljani početkom nove ere doneli u Evropu iz Azije. Danas posle tako dugog perioda boravka u evropskim vodama,šaran se smatra domaćom vrstom. Među registrovanim vrstama 7 su na listi zaštićenih vrsta kao prirodna retkost, poput Mrguda (Umbra krameri), gavčica (Rhodeus sericeus amarus), čikov (Misgurnus fossilis), vijun (Cobitis tenia) i dr. (Sl.glasnik RS, 50/93) Prema Međunarodnoj IUCN kategorizaciji 6 vrsta ima status ugrožena vrsta (LR) 5 vrsta su ranjive vrste (VU) (.Mrguda, crvenperka, kesega, šaran, i dr.) , 6 vrsta su retke (crnooka deverika, gavčica, žuti karaš i čikov) a 3 vrste su sa statusom bez dovoljno podataka (DD).
Kao deo realizacije projekta Povratak autohtonih vrsta riba, u Zasavicu je izvršena reintrodukcija soma (Silurus glanis).